‘Oku tu‘u fakatu‘utāmaki kotoa ‘a Nu‘u Sila ki he hoko ‘a ha ngaahi mofuike. ‘Oku ‘ikai ke tau lava ‘o tala ‘a e taimi ‘e hoko ai ha mofuike, ka te tau lava ‘o malu‘i kitautolu mo hotau fāmilí. Fekumi ki he me‘a ke faí kimu‘a, lolotonga mo e hili ‘a ha mofuike.

Manatu‘i: Tō, Malu‘i pea Piki Ma‘u

(‘Oku tētē atu ‘a e ngaahi fo‘i lea ko e ‘‘When an earthquake happens” ‘i he sio‘ata sio‘angá. Ka ‘oku maumau‘i kinautolu ‘e ha ngalulu fakafokifā pea ‘oku nau ngangana hifo ki he kelekelé.)

‘I he taimi ‘oku hoko ai ha mofuike, Tō, Malu‘i pea Piki Ma‘u leva ‘i he taimi pē ko iá.

(‘Oku totolo vave atu ha tokotaha ki ha lalo tēpile ‘i he ‘asi hake ‘a e ngaahi fo‘i lea To Malu‘i Piki Ma‘u ‘i ‘olunga ‘iate iá. ‘Oku malu‘i ‘e he tokotahá ‘a hono ‘ulú mo e kiá ‘aki hono ongo nimá. ‘Okú ne ala atu mo hono nima ‘e taha ke piki ki ha va‘e ‘o e tēpilé.)

Tō hifo ‘o tu‘ulutui na‘a liaki koe ki lalo.

(‘Oku ‘i lotomālie ‘i he sio‘ata sio‘angá ‘a e tokotaha ‘oku tētē ‘i hono tafa‘akí ‘a e fo‘i lea ko e Tō. ‘Okú ne tō hifo ki lalo ‘o piki‘aki ‘a hono ongo nimá ‘i he kamata ke ongo mai ‘a e ‘u‘ulú.)

Malu‘i ho ‘ulú mo e kiá.

(‘Oku malu‘i ‘e he tokotahá ‘a hono ‘ulú mo e kiá ‘aki hono ongo nimá. ‘Oku ‘asi hake ‘i ‘olunga ‘iate ia ‘a e ngaahi fo‘i lea ko e “‘Malu‘i e ‘ulú, kiá mo e ngaahi konga mahu‘inga ‘o e sinó.”)

Hū ki lalo ‘i ha tesi pe tēpile kapau te ke lava.

(‘Oku ‘asi ha tēpile ‘i he tafa‘aki ‘o e fakatātaá peá ne totolo ‘i lalo ai, ‘o kei ‘ufi‘ufi pē hono kiá ‘aki hano nima ‘e taha. ‘I he‘ene a‘u ki he lalo tēpilé ‘o toe ‘ufi‘ufi hono ‘ulú, ‘e tō hifo ha ngaahi kongokonga papa lalahi ki he tēpilé. ‘Oku ‘asi mai ‘a e ngaahi fo‘i lea ko e “‘Hoko ko ha hu‘unga si‘isi‘i ange ki he ngaahi me‘a ‘oku ngangana hifó‘ ‘i ‘olunga ‘i he tēpilé.”)

Pea puke ma‘u kae‘oua kuo ‘osi ‘a e ngalulú.

(‘I he tō hifo ‘a e ngaahi kongokonga papá ki he falikí, ‘oku ala atu ‘a e tokotahá ke puke ha va‘e ‘o e tēpilé. ‘Oku ‘asi mai ‘a e ngaahi fo‘i lea ko e ‘‘Ikai ha tēpile? Pukepuke ho ‘ulú mo e kiá’ ‘i ‘olunga” ‘i he tēpilé.)

(‘Oku ‘asi mai ‘a e fakatātā faka‘ilonga ‘o e Civil Defence (logo) ‘i he sio‘ata sio‘angá. ‘Oku ‘asi mai ‘a e www.civildefence.govt.nz URL ‘i lalo)

Manatu‘i: Tō, Malu‘i pea Piki Ma‘u

‘I ha mofuike, Tō, Malu‘i pea Piki Ma‘u.

Tō ki lalo ‘o tu‘u ‘aki ho ongo nimá mo e tuí. Malu‘i ho ‘ulú mo e kiá. Piki Ma‘u ki ho toitoi‘angá.

Fakasi‘isi‘i ‘a e ngaahi uesia meí he ngaahi mofuiké

‘Ai ke malu ange homou ‘apí. Fakalelei‘i pea fakama‘u ‘a e ngaahi me‘a ‘e ala ngangana ‘o mou lavea ai ‘i ha mofuike.

Vakai‘i ma‘u pē ho‘o malu‘í. ‘Oku mahu‘inga ‘a e ‘i ai ha malu‘i ‘o ho ‘apí mo e ngaahi nāunau ‘i lotó ke tokoni‘i koe ke ke toe fakaakeake hake ai kapau te ke tofanga ‘i ha maumau ‘i ha fakatamaki.

Fakafehokotaki‘anga ki tu‘a
Earthquake Commission logo

Vakai ki he uepisaiti ‘a e Toka Tū Ake Earthquake Commission (Komisoni ki he Mofuiké) ke ma‘u ai ha fakamatala lahi ange ki hono ‘ai ke malu ange ho ‘apí.

Fakafehokotaki‘anga ‘i loto
A house

‘E ‘ikai lava ke tau talotalo atu ki ha ngaahi fakatamaki, ka te tau lava ‘o mateuteu ki ai. Ko e taha ‘o e ngaahi feitu‘u lelei taha ke kamata aí ko homou ‘apí. Kumi ki he me‘a te ke lava ‘o fai ke malu ange ai ho ‘apí mo e ‘uhinga ‘oku totonu ke ke vakai‘i ma‘u pē ai ‘a ho‘o malu‘í.

Mateuteu kimu‘a ‘i ha mofuike

Fakakaukau atu ko e hā ha ngaahi nāunau te mou ala fiema‘ú pea fa‘u fakataha ha palani.

Akoako ‘a e Tō, Malu‘i pea Piki Ma‘ú(external link) ‘o ‘ikai toe si‘i hifo ‘i he tu‘o uá ‘i he ta‘u. Te ke lava ‘o fai ‘eni ‘i he taimi ‘oku liliu ai ‘a e taimí pea kau atu ki he New Zealand ShakeOut(external link). ‘Oku mahu‘inga ke akoako ‘a e ngāue totonu ke faí koe‘uhí ko e taimi ‘oku hoko tonu ai ha mofuiké, ‘okú ke ‘ilo‘i ‘a e me‘a ke faí.

Kumi ha ngaahi feitu‘u malu ke mou Tō, Malu‘i pea Piki Ma‘u ai ‘i homou ‘apí, ‘apiakó, ngāué mo e ngaahi feitu‘u kehe ‘okú ke fa‘a ‘a‘ahi ki aí.

  • ‘I ha feitu‘u ofi atu kiate koe, ‘oku laui sitepu si‘i atu pē ki ai, ke faka‘ehi‘ehi meí ha lavea meí he veve ‘oku puna holó.
  • ‘I ha lalo tēpile kaumālohi. Piki ma‘u ki he va‘e ‘o e tēpilé ke ta‘ofi ia mei ha‘á ne nga‘unu atu meiate koe.
  • Mama‘o meí he ngaahi matapā sio‘ata te nau ala mafahifahi mo fakatupu ha lavea. Pea meí he ngaahi nāunau fale mā‘olunga ‘e lava ke tō hifo ‘iate kimoutolu. Malu‘i ho ‘ulú mo e kiá ‘aki ho ongo nimá.
  • ‘Ikai ‘i ha lalo matapā hū‘anga. ‘I he ngaahi ‘api lahi, ‘oku ‘ikai mālohi ange ‘a e ngaahi matapaá ia ‘i ha toe konga kehe ‘o e falé pea ‘e lava ‘e ha matapā femaleleaki ‘o fakatupu ha lavea lahi ange.
Fakafehokotaki‘anga ki tu‘a
Earthquake Commission logo

Vakai ki he uepisaiti ‘a e Toka Tū Ake Earthquake Commission (Komisoni ki he Mofuiké) ke ma‘u ai ha fakamatala lahi ange ki hono ‘ai ke malu ange ho ‘apí.

Fakafehokotaki‘anga ‘i loto
Emergency supplies on some pantry shelves

‘I ha fakatamaki fakatu‘upakē, ‘e lava ke mou fihia ‘i ‘api ‘i ha ‘aho ‘e tolu pe lahi ange ai. Kuo ‘osi fonu homou pē falé ‘i he ngaahi nāunau ki he fakatamaki fakatu‘upakeé ‘oku nau fakapuli ‘o hangē pē ko ha ngaahi nāunau faka‘ahó. Fakakaukau‘i pe ko e hā ‘a e ngaahi nāunau ‘oku mou fiema‘ú pea fa‘u ha palani ke mou haofaki ai.

Me‘a ke fai lolotonga ‘o ha mofuike

Ko e Tō, Malu‘i pea Piki Ma‘ú ko e me‘a totonu ia ke fakahoko ‘i ha mofuike. ‘Okú ne:

  • ta‘ofi ha‘o tō
  • fakasi‘isi‘i ha ala tō mo tau ‘a ha me‘a ‘oku tō hifo ‘iate koe, pea mo ne
  • malu‘i ho ‘ulú, kiá mo e ngaahi konga mahu‘inga ‘o ho sinó.

‘Oua na‘á ke lele ki tu‘a he te ke tu‘u lavea ngofua ai ki ha tō hifo ‘iate koe ha ngaahi piliki mo ha sio‘ata.

Kapau ‘okú ke ofi ki he matāfangá manatu‘i, Long or Strong, Get Gone (Mā‘uloloa pe Mālohi, Mavahe Leva).

  • Tauhi ‘a e Tō, Malu‘i pea Piki Ma‘ú kae‘oua kuo ‘osi ‘a e ngalulú.
  • Kapau ‘e lōloa ange ‘a e mofuiké ‘i he miniti ‘e tahá pe mālohi fe‘unga ke faingata‘a ai ‘a ‘ete tu‘ú, ‘unu vave atu ki he feitu‘u mā‘olunga ofi tahá pe ‘i he feitu‘u mama‘o taha te ke lava ‘o a‘u ki ai ‘i lotofonuá ke mama‘o meí he ngaahi ‘ēlia ‘oku fiema‘u ke fetukutuku mei ai ‘i ha peaukulá.
  • Fekumi lahi ange ki he founga ke malu‘i ai koe meí ha peaukula.(external link)
Lau‘itohi Fakamatala
Cartoon person doing Drop, Cover and Hold

‘Ilo ki he ‘uhinga ‘oku hoko ai ‘a e Tō, Malu‘i pea Piki Ma‘ú ko e me‘a totonu ia ke fakahoko ‘i ha mofuiké, ‘i he lau‘itohi fakamatala ko ‘eni ‘i he Lea Faka-Pilitāniá.

Lau‘itohi Fakamatala
Cartoon person doing Drop, Cover and Hold

Tukuhifo pea vahevahe atu ‘a e lau‘itohi fakamatala ko ‘ení ki he me‘a ke fai kimu‘a, lolotonga mo e hili ‘o ha mofuike.

Lau‘itohi Fakamatala
Cartoon person doing Drop, Cover and Hold

Tukuhifo pea vahevahe atu ‘a e lau‘itohi fakamatala ko ‘ení ki he me‘a ke fai kimu‘a, lolotonga mo e hili ‘o ha mofuike.

Tō, Malu‘i pea Piki Ma‘u

Ko e Tō, Malu‘i pea Piki Ma‘ú ko e me‘a totonu ia ke fakahoko ‘i ha mofuike. ‘E ‘ikai hoko ai heni ha‘o tō, pea fakasi‘isi‘i ai ha tau ‘a ha me‘a ‘iate koe pea malu ai ho ‘ulú, kiá mo e ngaahi konga mahu‘inga taha ‘o ho sinó (vital organs).

‘Ilo ki he founga ‘o e Tō, Malu‘i pea Piki Ma‘ú.
Ko e tangata mo hono foha ‘okú na fakahoko ‘a e Tō, Malu‘i pea Piki Ma‘ú ‘i ha lalo tēpile

Me‘a ke fai hili ha mofuike

‘Amanaki atu ki ha ngalulu lahi ange. Ko e taimi kotoa pē ‘okú ke ongo‘i ai ‘oku ngalulu ‘a e mofuiké, Tō, Malu‘i pea Piki Ma‘ú. ‘E lava ke hoko ha ngalulu lahi ange ‘i ha laui miniti, ‘aho, uike, māhina pea mo ha ngaahi ta‘u hili ha mofuike.

  • Vakai‘i koe pe ‘oku ‘i ai hao ngaahi lavea pea ma‘u atu ‘a e fuofua tokoní (first aid) ‘o ka fiema‘u.
  • ‘Oua na‘á ke lele ki tu‘a. ‘Oku fakailifia ke nofo ‘i ha fale hili pē ha mofuike, ka ‘oku malu ange ia ‘i he hū ki tu‘á. ‘Oku ‘ikai hangē ‘a e mofuiké ia ko ha afí. ‘Oku ‘ikai fiema‘u ia ke ke mavahe leva meí ha fale tukukehe kapau ‘oku hā atu ha ngaahi faka‘ilonga mahino ‘oku tu‘u ala lavengatāmaki pe ‘okú ke ‘i ha feitu‘u ‘oku fiema‘u ke fetukutuku ‘i ha taimi peaukula.
  • Tāmate‘i ‘a e vaí, ‘uhilá mo e kasá kapau ‘e fale‘i atu ke fai pehē. Kapau te ke nāmu‘i ha kasa pe fanongo ki ha puhi pe sisī longoa‘a, fakaava ha matapā sio‘ata, fakavave ke hū ‘a e tokotaha kotoa pē ki tu‘a pea tāmate‘i ‘a e kasá kapau te ke lava.
  • Kapau te ke sio ki ha mofisifisi ‘a e ‘uhilá, ngaahi uaea kuo motu pe maumau pe ko ha faka‘ilonga ‘o ha maumau ‘a e ‘uhilá, tāmate‘i ‘a e ‘uhilá ‘i he puha fiusí kapau ‘oku malava ke fakahoko ‘eni ‘i ha founga malu.
  • Kapau ‘oku lava ‘eni, tui ha teunga malu‘i ‘okú ne ‘ufi‘ufi ho ongo umá/nimá mo e alangá/va‘é, pea tui ha sū malu mo fefeka. ‘Oku fakahoko ‘eni ke malu‘i ai koe mei ha‘o lavea ‘i ha ngaahi me‘a kuo maumau.
  • Kapau ‘okú ke ‘i ha falekoloa, ha feitu‘u fakapisinisi ‘oku ‘ikai ke ke maheni ai pe ‘i ha founga fefononga‘aki fakatokolahi, muimui ki he fakahinohino ‘a kinautolu ‘oku nau takí.
  • Ngāue‘aki ‘a e mītia fakasōsialé pe tohi ha fekau ‘i he telefoni to‘oto‘ó (text) kae ‘oua ‘e telefoni ke tauhi ‘a e ngaahi laine telefoní ke ‘atā ki ha ngaahi telefoni ‘oku fiema‘u fakavavevave.
  • Tauhi ke mapule‘i ‘a ho‘o fanga monumanu lalatá. Malu‘i kinautolu meí he ngaahi fakatu‘utāmakí pea malu‘i ‘a e kakai kehé mei ho‘o fanga monumanú.
  • Vakai‘i ho ngaahi kaungā‘apí mo ha taha pē te ne ala fiema‘u ‘a ho‘o tokoní.

Kapau kuo maumau ho ‘apí pe ko ho‘o koloá

  • ‘Oua na‘á ke fai ha me‘a ‘e ala matu‘utāmaki ai ho‘o mo‘uí pe fakatupu ai ha maumau lahi ange ki ho ‘apí pe ko ho‘o koloá.
  • Fetu‘utaki ki ho‘o kautaha malu‘í ‘i he vave tahá.
  • Kapau ‘okú ke nofo totongi ‘i he ‘apí, fetu‘utaki ki ho‘o lenilootí (landlord) mo ho‘o kautaha malu‘i ki he nāunau ‘i lotó.
  • Faitaa‘i ha ngaahi ‘ata ‘o ha fa‘ahinga maumau pē. ‘E tokoni ia ke vave ‘a hono fakafuofua‘i ‘a ho‘o ngaahi ‘eke totongi huhu‘í.

Tauhi ke ke kei ma‘u atu ‘a e ngaahi fakamatalá

Fanongo ki he letioó pe muimui ki ho‘omou Civil Defence Emergency Management Group ‘i he ‘initanetí.

Fekumi ki he founga ke kei ma‘u atu ai ‘a e ngaahi fakamatalá
Tā fakatātā ‘o ha fefine ‘okú ne ma‘u atu ‘a e Emergency Mobile Alert ofi atu ki ha kulī ‘oku tētē

Ngaahi fa‘ahinga ‘o e fakatu‘utāmakí

‘Oku lahi ‘a e ngaahi fakatu‘utāmaki fakaenatulá ‘i Nu‘u Sila. Fekumi ki he me‘a ke faí kimu‘a, lolotonga mo e hili ‘a e fa‘ahinga fakatamaki fakatu‘upakē takitaha.